Rediteljka:
Julia Kristoforova

Ideja: Lara Janković
Tekst po motivima sećanja Olge Ivinske Godine sa Pasternakom: Simona Hamer i L.Jankovič
Scenski pokret: Ana Pandur Predin
Dramaturgija: Simona Hamer
Muzičari i aranžeri: Ravi Shrestha, Tilen Stepišnik, Aleksej Ermakov, Gašper Primožič
Muzički direktor: Ravi Shrestha
Muzika: Obrađene ruske pesme i romanse
Prevod pesama na slovenački: dr Igor Saksida
Zima – tekst Feri Lainšček, muzika i aranžman Vitali Osmačko
Kostimografija: Elizabeta Zubčič
Maska: Romana Marolt
Scenografija: Lara Janković, Nejc Zupančič
Tehničko izvođenje: Demo produkcija
Dizajn zvuka: Primož Vozelj, Damir Rapić
Dizajn svetla: Alen Hrvatin, Matjaž Bajc
Ilustracija i dizajn: Mitja Bokun
Foto: Dejan Nikolić
Fotografije sa predstave: Jadran Rusjan
Produkcija: Lara Janković i Zavod LibertArt
Koprodukcija: Avditorij Portorož i Pionirski dom Ljubljana
Peva i igra:
LARA JANKOVIĆ















O predstavi

PESMA ZA LARU – ZAROBLJENICA VREMENA
PESMA ZA LARU je pozorišno-muzičko putovanje u dubine ruske duše, u samo srce strasne i tragične ljubavne priče koja je inspirisala Holivud šezdesetih godina 20. veka i za kojom čitaoci posežu i danas: Doktor Živago! Boris Pasternak, autor tog kultnog romana, prema svom ličnom iskustvu, ljubavni trougao je fokusirao na rascep između žene i ljubavnika, u kontekstu burnih vremena tokom revolucije. Pesma za Laru je ženski pogled na čežnju, poeziju i rodoljublje. To je himna umetnosti i hrabrosti.
Lara Janković je inspiraciju za pozorišno-muzičku predstavu „Pesme za Laru” pronašla u njenom imenu, odnosno u Larinoj pesmi (Negde, ljubavi moja, po izgledu Nade Knežević), koja je zaslužna za popularizaciju muzičkog motiva Morisa Žara za film Doktor Živago. U predstavi je to jedina pesma koju otpeva na srbskome jeziku kao uspomenu na pokojnog tatu.
Radoznalo traganje u istoriji dovelo je Laru Janković do romaneskne lične ispovesti „prave Lare”, Olge Ivinske, koja je četrnaest godina imala romantičnu vezu sa jednim od najpoznatijih predstavnika ruske književnosti Borisom Pasternakom. U knjizi „Zarobljenica vremena” precizno je zabeležila sve probleme i poteškoće sa kojima se susrela kao Pasternakov lični sekretar i intimni prijatelj: od zatvora i gulaga, siromaštva i ismejavanja, pa sve do pretnji i zastrašivanja sa kojima se Pasternak suočavao nakon odlikovanja za Nobelovu nagradu, kada su ga vlasti oborile sa pijedestala ruskog idola u status izdajnika. Iako se čini da su Olgi bile dovoljne mrvice Pasternakove ljubavi i život u senci sa večnim obećanjima o razvodu, iz njene priče se oseća tok patnje i bola, koja postavlja pitanje opravdanosti žrtvovanja u ime ljubavi ili u ime umetnosti.
Predstava je prava muzička poslastica koja nudi bogatu istoriju ruskih pesama prevedenih na slovenački, kao što su: Crne oči, Ždralovi, Moskovske večeri, Na kraju još samo malo reči i mnoge druge. U predstavu su suptilno utkani i emotivni stihovi i misli majstora poezije Borisa Pasternaka.
Lara Janković, glumica i pevačica šansone, koja je dobila brojne nagrade za svoje glumačko stvaralaštvo na sceni i filmskom platnu, uspešno se izborila sa preplitanjem muzike i glume u predstavi Kao ja, gde je predstavila priču o Edit Pjaf. Kabare Zlatne godine Marka Vezoviška i mjuzikl Monodrama Roka Vilčnika Sirup sreće. Larino opsežno istraživanje raznih muzičkih tradicija može se čuti na tri CD-a: Kako miriše svoboda, Koje je boje mir? Na kožu zapisane priče, Stojim gola ispred vas.
Trajanje: 1 č 20 min