PREMIJERA PREDSTAVE NOŽEVI U KOKOŠKAMA

30. septembar 2019

 

Premijera predstave “ Noževi u kokoškama “ (Knives in Hens) Dejvid Harover u režiji Katarine Žutić biće izvedena  30.09.2019. u 20.30 časova na Sceni “ Petar Kralj “ Pozorišta Atelje 212.

Rediteljka:Katarina Žutić

Prevod:Katarina Žutić

Dramaturg: Periša Perišić

Scenografkinja: Jasmina Holbus
Kompozitorka: Anja Đorđević

Koreografkinja: Sonja Divac
Kostimografkinja: Maria Marković Milojev

Organizatorka: Jelena Fatić

Asistent organizatorke: Lazar Nenadić

Asistentkinja kompozitorke: Mina Strugar

Projekcije:
Korišćeni su raniji video radovi J. Holbus, kombinovani sa snimljenim materijalom.
Snimila i montirala – Anja Simić

Podela
Mlada žena – Jelena Petrović
Poni Viljem – Nikola Šurbanović
Gilbert Horn – Marko Grabež

Noževi u kokoškama Dejvida Harovera (1995)
Jedna od najznačajnijih drama savremenog škotskog kanona. Brutalna basna smeštena u bezvremenu ruralnu spartansku zajednicu.
Alegorija o primitivnom društvu bukvalista koji ne razumeju metaforu. U drami je prepoznatljiv eho Veskerovih komada, a naročito Šoovog Pigmaliona. Autor je, između ostalog, prevodio i adaptirao klasike: Pirandela (Šest lica traži pisca), Brehta (Dobri čovek iz Sečuana), Bihnera (Vojcek), Čehova (Ivanov) i Gogolja (Revizor). Debitanska drama D.H. izuzetna je studija o transformativnoj moći znanja (učenja, opismenjavanja) i samosvesti u svetu koji se pomera od ruralnog ka industrijskom i urbanom. Unikatna upotreba jezika (centralna tema komada) podseća na brižljiv i britak odabir reči i jezičko sažimanje u delima Pintera. Drama o okrutnoj praznovernoj ruralnoj zajednici, moći jezika i dolasku industrijskog doba istovremeno je drama o bezimenoj lojalnoj ženi koja pronalazi svoj glas, a njena lojalnost menja kurs: od muža ka istini.
Psihološka drama o patologiji zajednice koja kulminira ubistvom, jasno je, nije ljupki komad iz seoskog života (ne dozvolite da vas poetski pasaži zavedu), već neumoljiva kritika društva koja nas suočava sa neprijatnim istinama o sebi i drugima…
Seno, prašina u vazduhu. Zamagljen svet, prljav, neučtiv… Muškarci u drami imaju imena, žene nemaju. To nije slučajno, jer komad u sebi sadrži implicitnu kritiku takvog poretka; promoviše tezu o napuštanju patrijarhalnog modela, sticanju znanja i oslobađajućoj moći samoekspresije.

Periša Perišić

 

Premijera predstave “ Noževi u kokoškama “ (Knives in Hens) Dejvid Harover u režiji Katarine Žutić biće izvedena  30.09.2019. u 20.30 časova na Sceni “ Petar Kralj “ Pozorišta Atelje 212.

Rediteljka:Katarina Žutić

Prevod:Katarina Žutić

Dramaturg: Periša Perišić

Scenografkinja: Jasmina Holbus
Kompozitorka: Anja Đorđević

Koreografkinja: Sonja Divac
Kostimografkinja: Maria Marković Milojev

Organizatorka: Jelena Fatić

Asistent organizatorke: Lazar Nenadić

Asistentkinja kompozitorke: Mina Strugar

Projekcije:
Korišćeni su raniji video radovi J. Holbus, kombinovani sa snimljenim materijalom.
Snimila i montirala – Anja Simić

Podela
Mlada žena – Jelena Petrović
Poni Viljem – Nikola Šurbanović
Gilbert Horn – Marko Grabež

Noževi u kokoškama Dejvida Harovera (1995)
Jedna od najznačajnijih drama savremenog škotskog kanona. Brutalna basna smeštena u bezvremenu ruralnu spartansku zajednicu.
Alegorija o primitivnom društvu bukvalista koji ne razumeju metaforu. U drami je prepoznatljiv eho Veskerovih komada, a naročito Šoovog Pigmaliona. Autor je, između ostalog, prevodio i adaptirao klasike: Pirandela (Šest lica traži pisca), Brehta (Dobri čovek iz Sečuana), Bihnera (Vojcek), Čehova (Ivanov) i Gogolja (Revizor). Debitanska drama D.H. izuzetna je studija o transformativnoj moći znanja (učenja, opismenjavanja) i samosvesti u svetu koji se pomera od ruralnog ka industrijskom i urbanom. Unikatna upotreba jezika (centralna tema komada) podseća na brižljiv i britak odabir reči i jezičko sažimanje u delima Pintera. Drama o okrutnoj praznovernoj ruralnoj zajednici, moći jezika i dolasku industrijskog doba istovremeno je drama o bezimenoj lojalnoj ženi koja pronalazi svoj glas, a njena lojalnost menja kurs: od muža ka istini.
Psihološka drama o patologiji zajednice koja kulminira ubistvom, jasno je, nije ljupki komad iz seoskog života (ne dozvolite da vas poetski pasaži zavedu), već neumoljiva kritika društva koja nas suočava sa neprijatnim istinama o sebi i drugima…
Seno, prašina u vazduhu. Zamagljen svet, prljav, neučtiv… Muškarci u drami imaju imena, žene nemaju. To nije slučajno, jer komad u sebi sadrži implicitnu kritiku takvog poretka; promoviše tezu o napuštanju patrijarhalnog modela, sticanju znanja i oslobađajućoj moći samoekspresije.

Periša Perišić