
Večeras 30.10. 2025. sa početkom u 20.30 časova na Maloj sceni „Petar Kralj“ biće premijerno izvedena predstava „Režim isceljenja“ Tanje Šljivar, u režiji Đorđa Nešovića.
„Režim isceljenja“ je četvrti komad Tanje Šljivar koji se postavlja u Ateljeu 212. Prva drama naše višestruko nagrađivane i priznate dramske autorke “Pošto pašteta?“ uspešno je igrana tokom nekoliko sezona u Ateljeu 212. Usledile su „Režim ljubavi“, i „Kao i sve slobodne djevojke“.
Tekst „Režim isceljenja“ dolazi kao drugi deo zamišljenje trilogije o savremenim režimima življenja. Prvi „Režim ljubavi“, koji je Atelje 212 naručio od autorke, bavi se analizom ljubavno-seksualnih odnosa i igra se veoma uspešno na redovnom repertoaru. Drugi, „Režim isceljenja“ je komedija koja u fokus stavlja strah od prolaznosti, tj. opsesiju zdravljem i lečenjem, večnim životom i mladošću.
U „Režimu isceljenja” Tanje Šljivar prepliću se ljudska potraga za smislom i potraga za isceljenjem tela u postpandemijskoj, distopijskoj budućnosti. U jednom takvom društvu, i vera u zapadnu medicinu i ideja o nepovredivosti i integritetu tela zaostaci su daleke prošlosti.
Marcus Peter Tesch
Sledeći trag filozofije sumnje, Tanja Šljivar pruža više nego razotkrivanje sveopšte licemernosti. Autorka pokušava, ako ne ocrtati okvire mogućeg popravka, ono barem naznačiti njegove smerove. U četrnaestoj sceni „Režima isceljenja”, ona nas ubeđuje: „Moramo odustati od kontrole nad jezikom da bismo izrekli započeli napisali izgovorili i iskusili nešto dublje. Prvi korak u ovom novom pravcu je odbacivanje priče. Čim se odreknemo svoje želje za dramom budi se naša želja za darmom (dharma)”. Ovo zvuči pomalo misteriozno i nije jasno kakve su šanse za sličnu transformaciju. Može li/ treba li ovo da postane širi kulturno-civilizacijski trend ili će ostati udeo i privilegija odabranih pojedinaca? (…) Kako autorka dodaje u didaskalijama, tekst njene drame „vraća se sopstvenom početku, i kao predstava, i kao potraga za isceljenjem.“ Umesto darme, začarani i večni krug samsare. I povratak istih pitanja.
Henrik Mazukriewicz, iz kritike za pozorišni portal teatranly.pl
Večeras 30.10. 2025. sa početkom u 20.30 časova na Maloj sceni „Petar Kralj“ biće premijerno izvedena predstava „Režim isceljenja“ Tanje Šljivar, u režiji Đorđa Nešovića.
„Režim isceljenja“ je četvrti komad Tanje Šljivar koji se postavlja u Ateljeu 212. Prva drama naše višestruko nagrađivane i priznate dramske autorke “Pošto pašteta?“ uspešno je igrana tokom nekoliko sezona u Ateljeu 212. Usledile su „Režim ljubavi“, i „Kao i sve slobodne djevojke“.
Tekst „Režim isceljenja“ dolazi kao drugi deo zamišljenje trilogije o savremenim režimima življenja. Prvi „Režim ljubavi“, koji je Atelje 212 naručio od autorke, bavi se analizom ljubavno-seksualnih odnosa i igra se veoma uspešno na redovnom repertoaru. Drugi, „Režim isceljenja“ je komedija koja u fokus stavlja strah od prolaznosti, tj. opsesiju zdravljem i lečenjem, večnim životom i mladošću.
U „Režimu isceljenja” Tanje Šljivar prepliću se ljudska potraga za smislom i potraga za isceljenjem tela u postpandemijskoj, distopijskoj budućnosti. U jednom takvom društvu, i vera u zapadnu medicinu i ideja o nepovredivosti i integritetu tela zaostaci su daleke prošlosti.
Marcus Peter Tesch
Sledeći trag filozofije sumnje, Tanja Šljivar pruža više nego razotkrivanje sveopšte licemernosti. Autorka pokušava, ako ne ocrtati okvire mogućeg popravka, ono barem naznačiti njegove smerove. U četrnaestoj sceni „Režima isceljenja”, ona nas ubeđuje: „Moramo odustati od kontrole nad jezikom da bismo izrekli započeli napisali izgovorili i iskusili nešto dublje. Prvi korak u ovom novom pravcu je odbacivanje priče. Čim se odreknemo svoje želje za dramom budi se naša želja za darmom (dharma)”. Ovo zvuči pomalo misteriozno i nije jasno kakve su šanse za sličnu transformaciju. Može li/ treba li ovo da postane širi kulturno-civilizacijski trend ili će ostati udeo i privilegija odabranih pojedinaca? (…) Kako autorka dodaje u didaskalijama, tekst njene drame „vraća se sopstvenom početku, i kao predstava, i kao potraga za isceljenjem.“ Umesto darme, začarani i večni krug samsare. I povratak istih pitanja.
Henrik Mazukriewicz, iz kritike za pozorišni portal teatranly.pl
